Idealan poklon!

»Vezanje tenisica s jednom nepoznanicom«

Roman za djecu i mlade »Vezanje tenisica s jednom nepoznanicom« napisala je hrvatska spisateljica Julijana Matanović. Spisateljica je ovaj roman posvetila Magdaleni, svojoj prvoj čitateljici.

Pripovjedač u ovom romanu je u 1. osobi, no u svakom poglavlju se izmjenjuje između članova Leonove obitelji. Glavni lik Leon i njegova baka u govoru se često koriste poštapalicama. Leon se koristi poštapalicom »ovoga« te često upotrebljava nepotrebno »ja«, dok se njegova baka Sara koristi poštapalicama »sveta krunice« i »brajko moj«.
Leon je učenik 7. razreda i sve u svemu normalan četrnaestogodišnjak koji još uvijek ne zna vezati tenisice. Priča se djelomično događa u Zagrebu, dok se veći dio radnje odvija na otoku Prviću, kamo je mama Neda Leona poslala u ljetni kamp kreativnog pisanja i govorništva. Radnja romana se zapliće kada Leon pronađe kamen na kojem je Faust Vrančić nacrtao Homo volans. 
Nakon velikog otkrića, Leon kamen zadrži za sebe i ne govori nikome osim svom tati Ivanu. Uz pomoć Sanje Pilić, Leon piše priču o svom velikom otkriću koja na kraju pobjeđuje na natjecanju.
Zanimljiva radnja i likovi s kojima se lako poistovjetiti je upravo to što čini ovaj roman toliko interesantnim i vrijednim čitanja.

Antonija Šimunić

„Zbog tebe se osjećam kao da sam sva od zlata...”

„Sva radosna mjesta” roman je američke spisateljice Jennifer Niven.  Autorica knjigu posvećuje Penelopi Niven, svojoj majci, a na pisanje ju je potaknuo traumatičan događaj koji je proživjela. Knjiga počinje citatom poznatog pisca Ernesta Hemingwayja: „Svijet svakoga slomi, a poslije brojni ostaju snažni sred slomljenih mjesta“. Neposredno prije samog čitanja spisateljica pred čitatelja postavlja izazov. Na praznoj stranici javlja se poruka na kojoj su nacrtani ptica i cvijet spojeni znakom plus. Da bi došli do rješenja, zadatak nam je pročitati knjigu.

Priča započinje šestim danom Fincheve budnosti i sto pedeset četvrtim danom do Violetine mature. Nakon rastave roditelja Finchu se život promijenio nagore, no upoznaje Violet i njegov život ponovno dobiva smisao. Stoga on broji dane svoje budnosti. Kod Violet je potpuno suprotno. Njezin život, nakon prometne nesreće u kojoj joj je poginula sestra, gubi smisao pa odbrojava dane. Pripovjedači se u knjizi izmjenjuju. Oni su glavni likovi: Theodore Finch i Violet Markey. Pripovijedaju u prvoj osobi. Radnja u priči odvija se u Indiani i traje šest mjeseci.

Violet i Finch su tinejdžeri koji pohađaju istu školu i oboje imaju mnogo problema u životu. Finch pati od teške depresije i želi umrijeti, no svaki dan pronađe razlog zbog kojeg ostaje budan. Violet ima želju otići iz Indiane jer vjeruje da će tek tada moći nastaviti sa životom. Glavni likovi prikazani su u potpunoj suprotnosti. Finch je prikazan kao čudak na uvjetnoj slobodi kojemu prijeti izbacivanje iz škole, dok je Violet u svemu izvrsna.

Finch i Violet slučajno se sretnu na školskom zvoniku na kojem jedno drugo spase od skoka. Zbog projekta iz geografije, na kojem rade u paru, zajedno proživljavaju mnoge pustolovine. Finch uči Violet živjeti, a Violet ohrabruje Fincha da prihvati samog sebe onakvim kakav jest: duhovit, neobičan i neustrašiv.

Čitajući knjigu nailazimo na mnoge romantične rečenice od kojih bih izdvojila jednu: „Zbog tebe se osjećam kao da sam sva od zlata, kao da tečem”.

Ova knjiga kroz moćnu priču opisuje današnje probleme tinejdžera. Govori o slučajnom susretu dviju srodnih duša, o njihovim zajedničkim pustolovinama i velikoj ljubavi.

Čitajući knjigu spoznajemo da svijet nije mjesto kakvim ga zamišljamo i da se sve događa s razlogom. U današnjem svijetu velik je broj depresivne djece te mladih, a još veći broj odraslih ljudi koji depresiju ne smatraju pravim problemom. Ova knjiga svojom pričom o nezamislivoj ljubavi svakog će potaknuti na razmišljanje i potrebu da pomogne.

Antonija Šimunić

Stjepan Lice: Božić u orahovoj ljusci

Djevojčica Martina i dječak Gabriel vozili su se u autu i razgovarali o putu. Gabriel je morao zbog rata otići iz svog sela.

Osjećali smo se tužno što je dječak morao napustiti svoj dom. Najviše nam se svidio trenutak kada je Gabriel izvukao kutijicu ispod oraha jer je tada postao sretan. Pomislio je da je kutijica korijenje stabla, a to ga je podsjetilo na djetinjstvo u rodnom selu.

Preporučili bi ovu pripovijest za čitanje jer likovi daju primjere lijepog ponašanja.

Dorino Fabičević, Mateo Jukić i Donatela Medved

Stjepan Lice: Šimunova slama

Šimun, betlehemski prosjak, bezvoljno je udarao na vrata nekog gospodara. Gospodar je dao Šimunu slamu.

Šimun je nastavio put do špilje. Ondje je čuo muški i ženski glas. Provirila je jedna bradasta glava. Čovjek je rekao Šimunu kako njegova žena uskoro  treba roditi. Šimun im je predao slamu i prepustio špilju, a on je otišao van i ubrao malo trave. Nastavio je hodati…

Čitajući ovu pripovijest poželjeli smo pomoći ljudima i dati im sve što im je potrebno. Svidjelo nam se što je Šimun pomagao ljudima.

Pročitate li i vi ovu pripovijest, poželjet ćete pomagati drugima i činiti dobra djela.

Leo Šafran i Luka Kosić

Stjepan Lice: Trgovac božićnim darovima

U predbožićne dane jedan je trgovac prodavao darove: božićni kruh, božićni napitak, božićnu svjetiljku, božićni ogrtač, božićno sviralo…

Svakog kupca je zamolio da ne otvara darove. Kupci ga nisu poslušali.

Nismo očekivale da će kupci otvarati darove prije Božića. Svidjelo nam se što je jedan kupac ipak poslušao trgovca.

Čitajući ovu poučnu pripovijest naučit ćeš da je dobro poslušati druge.

Mihaela Taritaš i Mirjana Žutina

Nada Trgovac: Krumpir i šiba u čizmi

Jednog tmurnog zimskog poslijepodneva vjetar je zavijao i zviždao. U trenu je nastala gluha tišina.

Uskoro su se začuli udarci nadžaka. Ukućani su bili zaposleni, a ni djeca nisu mirovala. Jerko i Dora bili su radišni. Dani su bili uzbudljivi. Došao je dugoočekivani peti prosinac. Djeca su te večeri tražila da ih se rano ušuška u tople perine.

Čekali su Krampusa i Nikolaju. Dora se počela moliti. U neko doba noći u kuću je ušlo stvorenje u bijelom.

Danas djeca slabo poznaju običaje iz svoga kraja, a ova pripovijest na zanimljiv način opisuje kako se nekada pripremalo za blagdan Svetog Nikole.

Natalija Zjačić i Biljana Žutina